„Gorocvetˮ: Rtanjska priča o našem življenju, na premijeri tražena karta više

Društvo Kultura

Sinoć i preksinoć Sokobanja je bila u znaku pozorišta, pa ovdašnju publiku ni snežne padavine nisu sprečile da na pretpremijeri i premijeri predstave „Gorocvetˮ ispuni do poslednjeg mesta salu Bioskopa „Moravicaˮ. Gledaocima su tu podršku na najbolji način uzvratili glumci Miloš Mladenović, Milena Milenković, Vladimir Milosavljević, Marko Božinović, Ksenija Milosavljević, Tamara Milovanović, Nenad Stanisavljević i Sanja Alković, članovi amaterskog „SBˮ pozorišta, koji su skoro maestralno odigrali ovaj komad za koji tekst i režiju potpisuje teatrolog dr Milivoje Mlađenović iz Sombora.

Predstava „Gorocvetˮ je produkcioni pozorišni prvenac Kulturnog centra Sokobanja koji je sufinansiran od strane Ministarstva kulture. Da je ova sokobanjska ustanova napravila pravi potez ukazuju dugotrajni aplauzi na kraju obe večeri, a i oni koje je publika podelila tokom trajanja komada.

Iako je ova pozorišna priča smeštena na Rtnju, nastala nakon jedne novinske vesti od 2012. godine o mogućnosti smaka sveta koji će, navodno, preživeti samo oni koji se nađu na ovoj planini, pisac je u njoj opisao događaje i naše karaktere, kao i društvene odnose, i ona može da bude slika i svakog našeg malog mesta, pa i šire.

Kako sam autor i reditelj dr Mlađenović napominje, komad je neka vrsta našeg čistilišta u vreme nevoljno, u vreme kada vas zadesi velika opasnost. Jedna grupica ljudi raznih karaktera, raznih preferencija našla se na Rtnju tražeći spas i svi oni imaju svoje probleme, emotivne, svoje ljudske karaktere koji su različitog soja, različitog kova, ali se oni razotkrivaju potpuno u toj neposrednoj slutnji velike pogibelji, odnosno te apokalipse, smaka sveta, i zato se oni i razuzdavaju kao što se razuzdavaju i u Bokaču i Dekameronu.

Kao i u delu iz 14. veka „Dekameronˮ, zbirci od 100 novela koju je napisao italijanski autor Đovani Bokačo, tako i Mlađenovićev „Gorocvetˮ ima oblike od erotskog do tragičnog, teme su ljubavne, društvene, savremene koje se tiču skoro svakog segmenta života i lokalne, a i šire zajednice. Naravno, nikome razumnom ne pada na pamet da upoređuje priču sa Rtnja sa velikim umetničkim delom i važnim istorijskim svedokom života u 14. veku „Dekameronˮ, koji u prevodu znači 10 dana, već se samo ukazuje na prepoznatljive sličnosti u vođenju radnje i u postizanju zabavnog karaktera govoreći o ozbiljnim društvenim i ličnim temama.

Uz dobro postavljenu scenu koja bi, da nije bilo veštog rediteljskog rukopisa, bila tesna za osam aktera, glumci su se u igranju uključivali iz publike. Treba napomenuti i Mlađenovićevo nenametljivo uvođenje songova koje su uspešno pevali akteri predstave, kao dodatno objašnjenje pojedinih scena. I na kraju iznenađenje, vlasnik kafane „Risˮ, za koga se na kraju predstave ispostavi da je Hristina Golemović kada dobija prinovu, dete, samo je kruna ove zabavne, ali u dubini vrlo ozbiljne predstave. Risa je odlično odigrala Sanja Alković, što i ne čudi kada se ima u vidu nastup celog ansambla u kome bi jedan deo mogao da se oproba i u profesionalnim vodama, a drugi je bio na veoma visokom nivou amaterskog glumišta.

Prepričati celu prestavu je uzaludan posao, jer naš doživljaj na premijeri u smislu konzumiranja teatra se ne može opisati rečima, i zato je topla preporuka ljubiteljima pozorišta kada budu u mogućnosti da obavezno pogledaju komad.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

eight + 17 =